Balkan nije samo naše tržište, već prostor zajedničke budućnosti

Zamjenik ministra unutrašnjih poslova Grčke, nadležan za Makedoniju i Trakiju Konstantinos Gjulekas u intervjuu za Pobjedu govori o novoj strategiji povezivanja balkanskih država, konkretnim ekonomskim rezultatima, ulozi grčkih luka i univerziteta, kao i mogućnostima saradnje sa Crnom Gorom. Prema njegovim riječima, tokom prvih posjeta povezano je više od 370 grčkih i stranih preduzeća, potpisani su memorandumi o saradnji i pokrenuti prvi zajednički poslovi.

– Susjedne države ne posmatramo samo kao trgovinske partnere već i kao strateške partnere sa kojima dijelimo zajedničke izazove i budućnost – poručuje Gjulekas.

POBJEDA: Pokrenuli ste inicijativu međunarodnog povezivanja Sjeverne Grčke sa državama Balkana, koja podrazumijeva posjete regionalnim prijestonicama i uključivanje predstavnika univerziteta, privrede, luka i drugih institucija. Šta je strateški cilj ove inicijative i koji su njeni najvažniji prioriteti?

GJULEKAS: Sjeverna Grčka, a posebno njena dva značajna područja, Makedonija i Trakija, predstavlja prirodnu, ekonomsku i razvojnu kapiju cijele zemlje prema Jugoistočnoj Evropi. Polazeći od strateškog opredjeljenja Vlade Kirijakosa Micotakisa za dinamičnu i otvorenu politiku prema inostranstvu, pokrenuli smo sistematske aktivnosti kako bismo istakli značajne komparativne prednosti našeg područja i pozicionirali Sjevernu Grčku kao vodeći region na Balkanu.

Da bismo to ostvarili, odlučili smo da izgradimo snažne mostove saradnje. U tom cilju osmislili smo i sprovodimo opsežnu turneju posvećenu međunarodnom povezivanju, tokom koje posjećujemo prijestonice balkanskih država. Do sada smo realizovali tri izuzetno značajne posjete: Sofiji u Bugarskoj, Beogradu i Novom Sadu u Srbiji i Bukureštu u Rumuniji. Naš plan obuhvata posjete svim prijestonicama balkanskih država.

Pokrenuli smo inicijativu za formiranje tima koji okuplja predstavnike svih privrednih i proizvodnih potencijala Sjeverne Grčke. Tokom svake posjete sa nama putuju rukovodioci tri regiona na ovom području, rektori pet velikih univerziteta, Aristotelovog univerziteta u Solunu, Univerziteta Makedonije, Međunarodnog univerziteta Grčke, Demokritovog univerziteta Trakije i Univerziteta Zapadne Makedonije, kao i predstavnici Udruženja industrijskih preduzeća Grčke, Udruženja izvoznika Grčke i privrednih komora. U delegaciji su i generalni direktori najvećih luka Sjeverne Grčke, kao i brojni privrednici.

Objedinjujući akademsko znanje, proizvodne kapacitete i institucionalnu zastupljenost, našim susjedima predstavljamo sveobuhvatan i privlačan model razvoja i predlažemo konkretne mogućnosti za saradnju.

Naši prioriteti su jasno definisani. Želimo da izgradimo još snažnije veze sa susjedima na Balkanu. Za saradnju stavljamo na raspolaganje četiri velike luke Solun, Kavalu, Karvali i Aleksandrupoli koje predstavljaju čvorišta međunarodnog transporta.

Istovremeno, želimo da podstaknemo razvoj preduzetništva povezivanjem privrednika iz Grčke sa privrednicima iz balkanskih država. Takođe, važno je da balkanske države prepoznaju naše područje kao centar inovacija i obrazovanja, sa značajnim državnim univerzitetima, ali i novoosnovanim nedržavnim univerzitetima. U Sjevernoj Grčkoj dostupni su i posebni studijski programi na stranim jezicima, na osnovnim i postdiplomskim studijama.

POBJEDA: Regionalne inicijative često ostaju na nivou političkih deklaracija i protokolarnih susreta. Kakve su konkretne rezultate do sada donijele Vaše posjete balkanskim državama?

GJULEKAS: Tokom tri realizovane posjete Sofiji u februaru, Beogradu i Novom Sadu u martu i Bukureštu u maju povezali smo više od 370 grčkih i stranih preduzeća, a potpisani su i memorandumi o saradnji. Kao rezultat tih susreta, već su pokrenuti prvi zajednički poslovi i oblici saradnje, od kojih će obje strane imati višestruke koristi.

Susjedne države ne posmatramo samo kao trgovinske partnere već i kao strateške partnere sa kojima dijelimo zajedničke izazove i budućnost. Zahvaljujući kontinuiranoj saradnji, Sjeverna Grčka, odnosno Makedonija i Trakija, učvršćuju poziciju stabilnog, bezbjednog i razvojno orijentisanog oslonca za cijelu Jugoistočnu Evropu.

Solun, Makedonija i Trakija usmjereni su prema sjeveru, a Jugoistočnu Evropu prepoznaju kao prirodan prostor za saradnju, povezivanje i zajedničke projekte.

POBJEDA: Grčka je prije desetak godina bila simbol duboke evropske dužničke krize. Danas govori o ekonomskom rastu, novim radnim mjestima i investicijama. Gdje se Vaša zemlja trenutno nalazi na evropskoj ekonomskoj mapi?

GJULEKAS: Naša zemlja je prije desetak godina prošla kroz nezapamćenu ekonomsku krizu, ali je danas u potpunosti oporavila svoju ekonomiju, koja raste dvostruko brže od ekonomija ostalih zemalja eurozone.

Nezaposlenost u Grčkoj značajno je smanjena sa 18 odsto u 2019. godini na sedam odsto danas. Otvoreno je 600.000 novih radnih mjesta, grčki izvoz je udvostručen, a zarade i penzije bilježe stabilan rast.

Aktuelna Vlada premijera Kirijakosa Micotakisa dosljedno je usmjerena na dinamičan razvoj nacionalne ekonomije, a Grčka je danas veoma privlačna destinacija za investicije.

Istovremeno, kontinuirano jačamo međunarodni ugled i kredibilitet naše zemlje kako bi Grčka, u ovim turbulentnim vremenima, obilježenim brojnim ratnim sukobima u našem okruženju u Ukrajini, na Bliskom istoku i u Iranu ostala ostrvo bezbjednosti i stabilnosti u širem regionu.

U tom svjetlu pokrenuli smo i ovu inicijativu, sa ciljem da uspostavimo još snažniju saradnju sa svim balkanskim državama, ubrzamo zajedničke aktivnosti, dodatno se približimo i izgradimo čvršće veze zasnovane na razvoju i prijateljstvu.

Grčka je jedna od najstarijih članica Evropske unije, članica brojnih značajnih međunarodnih organizacija i država sa stabilnim političkim sistemom, koji predstavlja garanciju njenog budućeg razvoja i saradnje sa drugim državama.

POBJEDA: U vremenu geopolitičkih napetosti i promjena međunarodnih trgovinskih tokova raste značaj saobraćajnih i transportnih koridora. Kakvu ulogu Grčka vidi za sebe i susjedne balkanske države u povezivanju evropskog tržišta sa Azijom?

GJULEKAS: Kao institucija koja, preko Ministarstva unutrašnjih poslova Sektora za Makedoniju i Trakiju snosi političku odgovornost za sjeverni dio naše zemlje, koji se graniči sa četiri države, kroz vladine inicijative i konkretne mjere jačamo poziciju Grčke kao značajne kapije za robu i proizvode koji iz istočnih krajeva, odnosno Azije, stižu u Evropu.

Zbog toga Sjeverna Grčka predstavlja važno čvorište tranzitne trgovine, jer je prirodni trgovački koridor prema Balkanu, Jugoistočnoj i Centralnoj Evropi.

To je naš strateški cilj: da ovaj koridor, koji prolazi kroz Grčku i ostale balkanske države, učinimo snažnijim i efikasnijim, u korist cijelog regiona.

POBJEDA: Poslije Bugarske, Srbije i Rumunije, posjetili ste Albaniju, a sada i Crnu Goru. Šta očekujete od razgovora sa crnogorskim partnerima i u kojim oblastima postoji najveći potencijal za konkretnu saradnju?

GJULEKAS: Crna Gora je peta destinacija naše turneje. Prethodna posjeta bila je Albaniji, odnosno Tirani. Primijenili smo isti pristup: dolazimo na tržišta susjednih zemalja zajedno sa predstavnicima privrede Makedonije i Trakije i uspostavljamo neposredne kontakte koji se mogu razviti u konkretne oblike saradnje.

Albanija i Crna Gora posebno su značajne zbog geografske blizine i mogućnosti za saradnju u oblastima trgovine, saobraćaja, turizma, obrazovanja i preduzetništva.

Naš cilj je da povežemo preduzeća i predstavnike institucija, istražimo nove trgovinske i investicione mogućnosti i unaprijedimo saradnju naših univerziteta i privrednih komora sa odgovarajućim institucijama u ove dvije zemlje.

Poseban značaj ima i bolje povezivanje ovih država sa lukama, transportnim pravcima i saobraćajnim mrežama šireg regiona. Solun, kao i Makedonija i Trakija u cjelini, mogu da predstavljaju prirodni most između Grčke i Zapadnog Balkana.

POBJEDA: Kako ćete obezbijediti da se uspostavljeni kontakti ne završe odlaskom delegacije? Da li planirate nastavak susreta i konkretne zajedničke aktivnosti sa predstavnicima Crne Gore?

GJULEKAS: Međutim, ne želimo da se ove posjete okončavaju završetkom posjete jedne delegacije. Želimo da saradnja ima kontinuitet, da se uspostavljeni kontakti dalje razvijaju i da donose konkretne rezultate. Cilj nam je stvaranje novih partnerstava, otvaranje novih tržišta za naša preduzeća i novih radnih mjesta, kao i širenje mogućnosti koje iz toga proisteknu na regije Makedonije i Trakije, ali i na susjedne države koje posjećujemo.

Sada smo spremni za naredni korak: da u Sjevernu Grčku pozovemo sve predstavnike sa kojima smo se sastali širom Balkana. Naravno, pozvaćemo i naše sagovornike iz Crne Gore. To će se dogoditi u narednom periodu, kako bismo dodatno potvrdili i osnažili saradnju i ostvarili konkretne rezultate od kojih će obje strane imati koristi.

Upravo je to suština naše inicijative: da uspostavimo stabilnu mrežu saradnje širom Balkana, sa Sjevernom Grčkom u centralnoj ulozi.

Izvor: Pobjeda

The post Balkan nije samo naše tržište, već prostor zajedničke budućnosti appeared first on Kodex .